Jules Verne - 20000 milja pod morem
Bilješke o piscu:
Jules Verne (1838. – 1905.) je bio slavni francuski pripovjedač i ostavio je
puno djela za mladež: 63 romana i 18 novela pustolovnog, znanstvenog i
znanstveno-fantastičnog sadržaja. Polovicu toga čine knjige o moru.
U svojim je djelina predvidio mnoge tehničke izume koji su danas dio naše
stvarnosti i naše tehnologije. Temeljna misao toga velikog sanjara je:
"Sve što jedan čovjek može zamisliti, drugi ljudi to mogu ostvariti."
Mjesto radnje:
U morima i oceanima
Vrijeme radnje:
1866. godina
Tema:
Kapetan Nemo, Nautilus, posada i tri nesretna putnika (Aronnax, Conseil,
Ned Land) doživljavaju mnoga čuda i nevolje putujući pod morem.
Ideja:
Mobilis in Mobili (pokretno u pokretnom)
Osnovna misao:
Normalan život na zemlji je privlačniji od svega blaga i zlata pod morem.
Likovi:
Profesor Aronnax, Conseil, kanađanin Ned Land, kapetan Nemo.
Kratki sadržaj:
Godinu 1886. svi ljudi po pojavi morskog čuda. Koji god brodovi išli na
istraživanja vratili su se bez rezultata. Neki su mislili da je to čudovište
neprirodne snage, a druči su mislili da je to podmornica sa beskrajno
jakom pokretnom snagom. Tako je jedan brod krenuo u istraživanje s
namjerom da se ne vrati dok nešto ne sazna. Na tom brodu je bio
profesor Aronnax, njegov vječni pratilac Conseil i kanađanin Ned Land.
Profesor Aronnax je rekao svim mornarima da gledaju u more ne bi li
ugledali čudovište. Na moru se pojavila velika riba i prevrnula brod.
Aronnax, Conseil i Ned Land su skočili u more. Ugledali su podmornicu
i popeli se na nju. Vrata podmornice im je otvorio kapetan Nemo.
Sutradan je kapetan Nemo vodio Aronnaxa, Conseila i Ned Landa na
ronjenje da upoznaju svijet pod morem. Tu su bile razne školjke, ribice i
različite morske trave. Aronnax, Conseil i Ned Land su se čudili ljepoti
morskog dna. Kapetan Nemo se hvalio podmornicom koja se zvala
„Nautilus“. Podmornica je bila vrlo lijepa. Imala je muzej u kojoj su se
držali zlato, bisere i drago kamenje. Kapetn Nemo im je rekao da tko god
dođe na podmornicu mora na njoj ostati do kraja života. Prolazili su dani i
tjedni. Jednog dana Conseil je gledao kroz prozor pa povika:
"Profesore,dođite!". Profesor priđe prozoru, pogleda i vidi čamac.
Na palubi je bilo nekolko leševa jer ih je zatekao brodolom.
Plovili su ka otocima Australije, gdje su stigli nakon tjedan dana.
Profesor je zamolio kapetana Nema da ih pusti da odu na otok.
Kapetan Nemo je dozvolio. Ušli su u čamac i bili naoružani električnim
puškama. Otok je bio prekriven divnom šumom. Iz dana u dan su išli na
otok. Jednog dana kada su bili na otoku i grijali se na vatri, počelo je
padati kamenje na njih. Uhvatiše puške i pobjegoše u čamac.
Uto iz šume izađoše divljaci i počnu ih gađati strijelama.
Zaveslaju i odu na podmornicu. Prolazili su mjeseci plovidbe na
podmornici. Jednog dana Aronnax, Conseil i Ned Land se dogovore
za bijeg. No nisu uspjeli jer je podmornica zaronila u morske dubine,
ali nisu odustajali nego su čekali novu priliku. Podmornica je plovila prema
jugu do južnog pola. Dok su plovili našli su se u klopci od ledenih stijena.
Podmornica je radila punom parom i sljedećeg dana su se probili.
Podmornica je jurila velikom brzinom ka sjeveru. Jednog dana Ned reče
profesoru: "Noćas bježimo!". Došla je noć. Profesor, Conseil i Ned
ukrcaše se u čamac. U tom trenutku podmornica se našla u vrtologu.
Čamac se otkvačio i našao usred vrtloga. Ujutro kada su se probudili bili
su u kolibi. Pitali su se da li se podmornica izvukla. Svi troje bili su sretni
što su živili.
petak, 20. srpnja 2012.
Miroslav Krleža - Bitka kod Bistrice Lesne
Miroslav Krleža - Bitka kod Bistrice Lesne
Bilješke o piscu:
Miroslav Krleža rodio se 1893. godine u Zagrebu, gdje je završio pučku školu i nižu gimnaziju. Polazio je kadetsku školu u Pečuhu, a zatim poznatu vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpešti, koju je bijegom napustio. Između prvog i drugog svjetskog rata pokretao je i uređivao razne časopise (“Plamen”, “Danas”, “ Književna republika”). Krleža je kao novelist bio vezan za prvi svjetski rat i malograđanski rat. Zbirka pripovijedaka Hrvatski bog mars snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom Vučjak, U logoru. Umro je krajem 1981. godine. Ostala najveća djela su mu Na rubu pameti, Povratak Filipa Latinovicza , Zastave, Leda, U agoniji, Gospoda Glembajevi, Deset krvavih godina itd.
Mjesto radnje: Selo u Zagorju i Bistrica Lesna
Vrijeme radnje: Bilo je to davne 914. za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvatskim selima i naseljima vladalo feudalno društvo.
Tema: Knjiga Bitka kod Bistrice Lesne opisuje hrabrost i jad slavnih junaka koji su u poginuli u toj bitci.
Ideja: Bez obzira na poraz ili pobjedu, rat je iz perspektive vojnika uvijek tragičan. Hrabrost se kadkada i ne isplati.
Bilješke tijekom čitanja:
- Na početku novele primjećujem težak način pisanja, dugačke i složene
rečenice koje mi je teško razumjeti
- Opis načina života rastužuje me
- Osjećam suosjećanje s “junacima”
- U pismima pred kraj novele vidim neku ironiju, vrlo su komična
- Osjećam veliko nezadovoljstvo i razočarenje jer nitko nije preživio.
Najljepši ulomak: “Divizijski mrtvozornik Palčić…” “…pozdrav od Ljubice Jankić.” (str. 29-30.)
Kratki sadržaj:
Sedam junaka ove pripovijesti živjeli su tihim, gorkim i teškim životom, te su se mučili na zemlji da opstanu. Bilo je to davne 914. za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvatskim selima i naseljima vladalo feudalno društvo. Mnoga sela su stradala od Turaka, ljudi poumirali od kolere i kuge, a samo se sjetimo katastrofe stubičke i ostalih bitaka. Onoga nedjeljnog jutra kad je trebalo da dođe do bitke domobran Trdak Vid bio je najtužniji jer nije mogao prestati misliti na svoju djecu koju nemože ostaviti samu kod kuće. Zadnju noć otišao je na Markov trg kako bi se potužio banu kako nezna što će sa djecom. Jadniku je žena umrla nekoliko dana prije. Ništa nije mogao učiniti te je djecu ostavio kod kuće. Pored Trdaka Vid stupao je Loborec Štef koji je bio stari frontaš te ga je rana na ramenu pekla pod remenjem koje je imao. Nije bio oženjen ni dva mjeseca kad su ga otrgli od njegove žene te ga bacili na frontu. Trebao je dobiti šest nedjelja dopusta no to su mu oduzeli. Bio je ogorčen još više kad nije bilo cipela za njega jer je bio na straži. Tražio je narednika no uzalud nije dobio cipele. Pošto je napao narednika otputovao je na frontu da ne dođe pred vojni sud. Tako su junaci vlakom putovali pa su u Karpatima promatrali kako su se mađarski vojnici međusobno pobili. Bilo je tiho nedjeljno jutro te su oficiri sa četama čekali zapovijed. Magla se polako spuštala, a u daljini su se čuli pucnjevi topova i pušaka. Kada je stigla zapovijed o napadu vladala je nervoza. Ruska strana je na njihov napad topovima žestoko uzvratila.Zviždaljke su počele zviždati iz sve snage, a domobrani su počeli trčati iz sve snage. Pored domobrana Lovreka Štefa trčao je Trdak Vid koji je odjednom pao na zemlju. Lovrek je mislio na najgore, te je ugledao svog prijatelja u krvi. Htio mu je pomoći ali je gospodin desetnik Pesek zaurlao na njega pa je morao nastaviti s borbom. Odjednom mu se zrno zabilo u prsa, a drugo u zemlju. Mislio je na Vida i na gospodina desetnika koji se izderao na njega. Odjednom je čuo mir i tišinu. Loborec Štef mislio je na svoje pravo i u tom trenu netko je počeo pucati na njega. Onako blatan, krvav i
izmoren već mu je svega bilo dosta pa se digao i počeo pucati iz svoje puške, no nije dugo. U školi Bistrice Lesne mrtvozornik Palčić je čitao ostala pisma te rješavao poslove sa papirima. Taj dan nisu samo stradali desetnik Pesek sa šest junaka, već druga i treća satnija drugog voda. Ti seljaci cijeli su život gutali čađu i smrad, ustali su iz jednog groba i sada idu tiho u drugu jamu, u nepovrat.
Dojam o djelu:
Bilješke o piscu:
Miroslav Krleža rodio se 1893. godine u Zagrebu, gdje je završio pučku školu i nižu gimnaziju. Polazio je kadetsku školu u Pečuhu, a zatim poznatu vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpešti, koju je bijegom napustio. Između prvog i drugog svjetskog rata pokretao je i uređivao razne časopise (“Plamen”, “Danas”, “ Književna republika”). Krleža je kao novelist bio vezan za prvi svjetski rat i malograđanski rat. Zbirka pripovijedaka Hrvatski bog mars snažna je slika ratnog bezumlja i tragičnih sudbina ljudi. Osim ratne novelistike značajan je i ciklus Krležinih drama s ratnom tematikom Vučjak, U logoru. Umro je krajem 1981. godine. Ostala najveća djela su mu Na rubu pameti, Povratak Filipa Latinovicza , Zastave, Leda, U agoniji, Gospoda Glembajevi, Deset krvavih godina itd.
Mjesto radnje: Selo u Zagorju i Bistrica Lesna
Vrijeme radnje: Bilo je to davne 914. za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvatskim selima i naseljima vladalo feudalno društvo.
Tema: Knjiga Bitka kod Bistrice Lesne opisuje hrabrost i jad slavnih junaka koji su u poginuli u toj bitci.
Ideja: Bez obzira na poraz ili pobjedu, rat je iz perspektive vojnika uvijek tragičan. Hrabrost se kadkada i ne isplati.
Bilješke tijekom čitanja:
- Na početku novele primjećujem težak način pisanja, dugačke i složene
rečenice koje mi je teško razumjeti
- Opis načina života rastužuje me
- Osjećam suosjećanje s “junacima”
- U pismima pred kraj novele vidim neku ironiju, vrlo su komična
- Osjećam veliko nezadovoljstvo i razočarenje jer nitko nije preživio.
Najljepši ulomak: “Divizijski mrtvozornik Palčić…” “…pozdrav od Ljubice Jankić.” (str. 29-30.)
Kratki sadržaj:
Sedam junaka ove pripovijesti živjeli su tihim, gorkim i teškim životom, te su se mučili na zemlji da opstanu. Bilo je to davne 914. za vrijeme vladavine Franje Josipa Prvog kada je bijednim hrvatskim selima i naseljima vladalo feudalno društvo. Mnoga sela su stradala od Turaka, ljudi poumirali od kolere i kuge, a samo se sjetimo katastrofe stubičke i ostalih bitaka. Onoga nedjeljnog jutra kad je trebalo da dođe do bitke domobran Trdak Vid bio je najtužniji jer nije mogao prestati misliti na svoju djecu koju nemože ostaviti samu kod kuće. Zadnju noć otišao je na Markov trg kako bi se potužio banu kako nezna što će sa djecom. Jadniku je žena umrla nekoliko dana prije. Ništa nije mogao učiniti te je djecu ostavio kod kuće. Pored Trdaka Vid stupao je Loborec Štef koji je bio stari frontaš te ga je rana na ramenu pekla pod remenjem koje je imao. Nije bio oženjen ni dva mjeseca kad su ga otrgli od njegove žene te ga bacili na frontu. Trebao je dobiti šest nedjelja dopusta no to su mu oduzeli. Bio je ogorčen još više kad nije bilo cipela za njega jer je bio na straži. Tražio je narednika no uzalud nije dobio cipele. Pošto je napao narednika otputovao je na frontu da ne dođe pred vojni sud. Tako su junaci vlakom putovali pa su u Karpatima promatrali kako su se mađarski vojnici međusobno pobili. Bilo je tiho nedjeljno jutro te su oficiri sa četama čekali zapovijed. Magla se polako spuštala, a u daljini su se čuli pucnjevi topova i pušaka. Kada je stigla zapovijed o napadu vladala je nervoza. Ruska strana je na njihov napad topovima žestoko uzvratila.Zviždaljke su počele zviždati iz sve snage, a domobrani su počeli trčati iz sve snage. Pored domobrana Lovreka Štefa trčao je Trdak Vid koji je odjednom pao na zemlju. Lovrek je mislio na najgore, te je ugledao svog prijatelja u krvi. Htio mu je pomoći ali je gospodin desetnik Pesek zaurlao na njega pa je morao nastaviti s borbom. Odjednom mu se zrno zabilo u prsa, a drugo u zemlju. Mislio je na Vida i na gospodina desetnika koji se izderao na njega. Odjednom je čuo mir i tišinu. Loborec Štef mislio je na svoje pravo i u tom trenu netko je počeo pucati na njega. Onako blatan, krvav i
izmoren već mu je svega bilo dosta pa se digao i počeo pucati iz svoje puške, no nije dugo. U školi Bistrice Lesne mrtvozornik Palčić je čitao ostala pisma te rješavao poslove sa papirima. Taj dan nisu samo stradali desetnik Pesek sa šest junaka, već druga i treća satnija drugog voda. Ti seljaci cijeli su život gutali čađu i smrad, ustali su iz jednog groba i sada idu tiho u drugu jamu, u nepovrat.
Dojam o djelu:
August Šenoa - Čuvaj se Senjske ruke
August Šenoa - Čuvaj se Senjske ruke
Bilješke o piscu:
August Šenoa rodio se 1838., a umro 1881. godine u Zagrebu. Intenzivno se bavio književnom djelatnošću. Šenoa je s najviše uspjeha obrađivao
povijesne motive. Takva djela su: Zlatarevo zlato, Seljačka buna, Čuvaj se senjske ruke i dr. Velik dio svoje djelatnosti posvetio je kazalištu. Pisao je pjesme (lirske i epske),
Mjesto radnje: Vrbnik na otoku Krku, Venecija, Senj, Orlovo Gnijezdo, Gradec (Grac)
Vrijeme radnje: 1600., 1601. i 1614. godine
Tema: Borbe uskoka i Mlečana
Osnovna misao: Treba braniti svoj zavičaj. Narod koji je mek, pokoran i poslušan čeka ropstvo i tuđinska vlast. Narod koji je ponosan, hrabar i prkosan, izborit će i dočekati svoju slobodu.
Problematika koja se obrađuje u djelu:
Povijesna zbivanja s početka 17. stoljeća kad je Senj bio pod austrijskom vladavinom. U to vrijeme uskoci su branili Jadransko more od Mlečana, dok su na kopnu branili austrijsku carevinu od Turaka. Bili su trn u oku Mlečana koji su ih pokušali na prijevaru otjerati iz grada. Šenoa veliča borbu svog naroda za slobodu. Knjiga poručuje da se od tuđinske vlasti može osloboditi samo onaj narod koji se za to sam izbori.
Kompozicija djela:
Uvod: Uskok Juriša Orlović spašava Dumu iz ruku Mletka Vittoria.
Zaplet: Mletački biskup de Dominis sprema propast Senju i uskocima.
Vrhunac: Uskoci vođeni Jurišom Orlovićem provaljuju u Senj i ubijaju
Rabatu i Capogrossa.
Rasplet: Rabata je ubijen i Mlečani su svladani.
Završetak: Uskoci su opet slobodni, a Senjom je zavladao mir.
Kratki sadržaj:
Senjski uskoci stalni su trn u oku Mlečana. Oni služe austrijskome caru i brane more od Mlečana i kopno od Turaka. Ponosni su, hrabri i odani svome gradu i kraju. Austrijski general Rabata, koji služi i Veneciji, sprema uskocima smrt, a građanima Senja izgon. U tome mu pomaže izdajnički biskup de Dominis. Redovnik Cipriano javlja uskocima o dolazećoj nesreći, pa oni bježe na Orlovo Gnijezdo. Rabata ulazi s vojskom u grad i naređuje smaknuće kneza Posedarića. Uskoci pod vodstvom vojvode Juriše Orlovića upadaju u grad i oslobađaju ga. Sluge Mletačke Republike Rabata i Antonija Capogrossu stigla je pravedna kazna. Senjom je opet zavladao mir, a Klara Posedarić i mladi uskočki vojvoda Đure Daničić sklapaju brak. A goli kamen i senjska bura i danas nose poruku: “Čuvaj se senjske ruke!”
Prepričavanje jedne epizode po izboru:
Mletački gospodin Vittorio je htio oženiti krčanku Dumu. Ona se tomu protivi i po buri bježi. On je sa svojom četom lovi do rta. Duma skače junaku Juriši Orloviću u ruke, a on počne veslati prema pučini. Ljutiti
Vittorio počne viče za njima, ali uzalud. Duma je spašena.
Analiza likova:
Carski kapetan Danilo Barbo bio je jak, žilav, “Pod kratkim čelom stajaše mu širok nos, oblo lice urešeno tankim brcima i španjolskom bradicom.”, “Duga, ne gusta kosa, razdijeljena u dvoje, padaše mu na bjeli vezeni ovratnjak.” “…bijaše odjeven zobunom od crne kože, žutih rukava…” plemić, senjski zapovjednik, prijatelj i zaštitnik uskoka, pošten i istinoljubiv.
“Gledajte na mom srcu ova tri križa! To je moja majka, moja sestra i moje sestre i – vaše dijete, tri žrtve vašeg nemilosrđa. Evo ja vam poklanjam te tri žrtve, ja se odričem osvete, ali ostavite ovaj bijedni narod na miru.” – Spreman je odustati od osvete zbog smrti svoje majke, sestre i njenog djeteta koje je skrivio Rabata, a zauzvrat traži od Rabate spas uskoka.
General Josip Rabata je visok, jak “…nisko, prignuto čelo, gusto nabrane vjeđe nad blijedim modrim očima…”, “… pod krupnim nosom stiskale se čvrsto debele usnice…”, “Rabata je izdajica svijetle krune, čovjek naprasit, krvolok, ali opet slab i kukavica; Rabata je zadužen i rastrošen.” – carev punomoćnik, zlotvor, rastrošan, živi u dugovima, zapravo je kukavica, izdajica austrijskog cara, radi za Mlečane, naređuje ubojstvo kneza Posedarića i izgon uskoka, pod vodstvom Juriše Orlovića uskoci mu spremaju pravednu presudu i ubijaju ga u kaštelu.
Knez Martin Posedarić bio je udovac, visok, "…lice mu bijaše duguljasto, blijedo, ali krasno, crno mu je oko igralo kao munja na moru, crna mu brada padala do pojasa, kosa mu bijaše kratka pristignuta." senjski plemić, "Ja sam knez, plemić, vlastelin i nijesam plaćenik, ja ostajem da čuvam stari svoj dvor i grb koji je svijetao pred svijetlom i carstvom." po naređenju Rabate odrubljena mu je glava.
Uskok Juriša Orlović bio je “…visok, zoran junak, široka čela, orlova nosa, duguljasta lica.”, “Vaša duša, moja glava.” – Juriša je odan Senju i uskocima, spašava Dumu i uzima je za ženu, bježi s četom uskoka na Orlovo Gnijezdo da ne padne u mletačko ropstvo. Bori se protiv Turaka i bježi iz njihova ropstva.
Poručnik Antonio Capogrosso je sluga Mletačke Republike, desna ruka Rabate, uskoci ga ubijaju zbog svega zla što je nanio Senju.
Dojam o djelu:
Uzbudljiv povijesni roman koji govori o volji snazi našeg naroda da
se brani i čuva rodnu grudu. Djelo je u meni pobudilo osjećaj ponosa.
Bilješke o piscu:
August Šenoa rodio se 1838., a umro 1881. godine u Zagrebu. Intenzivno se bavio književnom djelatnošću. Šenoa je s najviše uspjeha obrađivao
povijesne motive. Takva djela su: Zlatarevo zlato, Seljačka buna, Čuvaj se senjske ruke i dr. Velik dio svoje djelatnosti posvetio je kazalištu. Pisao je pjesme (lirske i epske),
Mjesto radnje: Vrbnik na otoku Krku, Venecija, Senj, Orlovo Gnijezdo, Gradec (Grac)
Vrijeme radnje: 1600., 1601. i 1614. godine
Tema: Borbe uskoka i Mlečana
Osnovna misao: Treba braniti svoj zavičaj. Narod koji je mek, pokoran i poslušan čeka ropstvo i tuđinska vlast. Narod koji je ponosan, hrabar i prkosan, izborit će i dočekati svoju slobodu.
Problematika koja se obrađuje u djelu:
Povijesna zbivanja s početka 17. stoljeća kad je Senj bio pod austrijskom vladavinom. U to vrijeme uskoci su branili Jadransko more od Mlečana, dok su na kopnu branili austrijsku carevinu od Turaka. Bili su trn u oku Mlečana koji su ih pokušali na prijevaru otjerati iz grada. Šenoa veliča borbu svog naroda za slobodu. Knjiga poručuje da se od tuđinske vlasti može osloboditi samo onaj narod koji se za to sam izbori.
Kompozicija djela:
Uvod: Uskok Juriša Orlović spašava Dumu iz ruku Mletka Vittoria.
Zaplet: Mletački biskup de Dominis sprema propast Senju i uskocima.
Vrhunac: Uskoci vođeni Jurišom Orlovićem provaljuju u Senj i ubijaju
Rabatu i Capogrossa.
Rasplet: Rabata je ubijen i Mlečani su svladani.
Završetak: Uskoci su opet slobodni, a Senjom je zavladao mir.
Kratki sadržaj:
Senjski uskoci stalni su trn u oku Mlečana. Oni služe austrijskome caru i brane more od Mlečana i kopno od Turaka. Ponosni su, hrabri i odani svome gradu i kraju. Austrijski general Rabata, koji služi i Veneciji, sprema uskocima smrt, a građanima Senja izgon. U tome mu pomaže izdajnički biskup de Dominis. Redovnik Cipriano javlja uskocima o dolazećoj nesreći, pa oni bježe na Orlovo Gnijezdo. Rabata ulazi s vojskom u grad i naređuje smaknuće kneza Posedarića. Uskoci pod vodstvom vojvode Juriše Orlovića upadaju u grad i oslobađaju ga. Sluge Mletačke Republike Rabata i Antonija Capogrossu stigla je pravedna kazna. Senjom je opet zavladao mir, a Klara Posedarić i mladi uskočki vojvoda Đure Daničić sklapaju brak. A goli kamen i senjska bura i danas nose poruku: “Čuvaj se senjske ruke!”
Prepričavanje jedne epizode po izboru:
Mletački gospodin Vittorio je htio oženiti krčanku Dumu. Ona se tomu protivi i po buri bježi. On je sa svojom četom lovi do rta. Duma skače junaku Juriši Orloviću u ruke, a on počne veslati prema pučini. Ljutiti
Vittorio počne viče za njima, ali uzalud. Duma je spašena.
Analiza likova:
Carski kapetan Danilo Barbo bio je jak, žilav, “Pod kratkim čelom stajaše mu širok nos, oblo lice urešeno tankim brcima i španjolskom bradicom.”, “Duga, ne gusta kosa, razdijeljena u dvoje, padaše mu na bjeli vezeni ovratnjak.” “…bijaše odjeven zobunom od crne kože, žutih rukava…” plemić, senjski zapovjednik, prijatelj i zaštitnik uskoka, pošten i istinoljubiv.
“Gledajte na mom srcu ova tri križa! To je moja majka, moja sestra i moje sestre i – vaše dijete, tri žrtve vašeg nemilosrđa. Evo ja vam poklanjam te tri žrtve, ja se odričem osvete, ali ostavite ovaj bijedni narod na miru.” – Spreman je odustati od osvete zbog smrti svoje majke, sestre i njenog djeteta koje je skrivio Rabata, a zauzvrat traži od Rabate spas uskoka.
General Josip Rabata je visok, jak “…nisko, prignuto čelo, gusto nabrane vjeđe nad blijedim modrim očima…”, “… pod krupnim nosom stiskale se čvrsto debele usnice…”, “Rabata je izdajica svijetle krune, čovjek naprasit, krvolok, ali opet slab i kukavica; Rabata je zadužen i rastrošen.” – carev punomoćnik, zlotvor, rastrošan, živi u dugovima, zapravo je kukavica, izdajica austrijskog cara, radi za Mlečane, naređuje ubojstvo kneza Posedarića i izgon uskoka, pod vodstvom Juriše Orlovića uskoci mu spremaju pravednu presudu i ubijaju ga u kaštelu.
Knez Martin Posedarić bio je udovac, visok, "…lice mu bijaše duguljasto, blijedo, ali krasno, crno mu je oko igralo kao munja na moru, crna mu brada padala do pojasa, kosa mu bijaše kratka pristignuta." senjski plemić, "Ja sam knez, plemić, vlastelin i nijesam plaćenik, ja ostajem da čuvam stari svoj dvor i grb koji je svijetao pred svijetlom i carstvom." po naređenju Rabate odrubljena mu je glava.
Uskok Juriša Orlović bio je “…visok, zoran junak, široka čela, orlova nosa, duguljasta lica.”, “Vaša duša, moja glava.” – Juriša je odan Senju i uskocima, spašava Dumu i uzima je za ženu, bježi s četom uskoka na Orlovo Gnijezdo da ne padne u mletačko ropstvo. Bori se protiv Turaka i bježi iz njihova ropstva.
Poručnik Antonio Capogrosso je sluga Mletačke Republike, desna ruka Rabate, uskoci ga ubijaju zbog svega zla što je nanio Senju.
Dojam o djelu:
Uzbudljiv povijesni roman koji govori o volji snazi našeg naroda da
se brani i čuva rodnu grudu. Djelo je u meni pobudilo osjećaj ponosa.
Kako do lektira?
Postovani,
da biste pronasli zeljenu lektir potrebno je da iznad ovog posta odaberete stranicu sa pocetnim slovom vase lektire, npr. stranica "A-E". Na odabranoj stranici potrazite vasu lektiru.
Hvala na paznji
da biste pronasli zeljenu lektir potrebno je da iznad ovog posta odaberete stranicu sa pocetnim slovom vase lektire, npr. stranica "A-E". Na odabranoj stranici potrazite vasu lektiru.
Hvala na paznji
Uvod
Postovani,
Dobrodosli na nas blog. Nadamo se da cete ovdje pronaci ono sto trazite. Baza nasih knjiga ce rasti svakoga dana. Blog je nedavno izgradjen, stoga vas molimo da imate razumijevanja ukoliko knjiga koju trazite nije u nasoj bazi.
Hvala
Pretplati se na:
Postovi (Atom)